Nakon teorijskog upoznavanja početaka hrvatske pismenosti svi šestaši su se u ponedjeljak 5. listopada zaputili na otok Krk kako bi na terenskoj nastavi proširili svoje znanje, vidjeli “dragi kamen hrvatske pismenosti” i glagoljaške natpise.
Naša je avantura započela u 8,30 kada smo uzbuđeni i znatiželjni krenuli prema Krku u Jurandvor gdje je u crkvici sv. Lucije replika Bašćanske ploče, najvrjednijeg hrvatskog glagoljaškog spomenika iz 12. st. Taj prvi cjeloviti epigrafski spomenik na kojem je glagoljicom prijelaznog tipa iz oble u uglatu zabilježeno ime hrvatskog kralja i naroda na hrvatskom jeziku je Zvonimirova darovnica čiji se original čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U maloj predromaničkoj crkvici poslušali smo predavanje o povijesnoj, pravnoj i jezičnoj važnosti ove lijeve oltarne pregrade koju su klesali opati Držiha i Dobrovit oko 1100. godine.
Iz Jurandvora uputili smo se u Punat odakle nas je brodić prevezao do zanimljivog otočića Košljuna u zaljevu Puntarska draga. Košljun je nulti spomenik kulture i rezervat prirode s 540 vrsta biljaka i gljiva zaštićen od 1969. kao rezervat šumske prirode hrasta crnike i crnog jasena. Razgledali smo botanički vrt, prošetali šumicom u kojoj je kapela sv. Križa i kapelica sv. Franje, pogledali drvene jaslice koje se smatraju jednim od najstarijih sačuvanih hrvatskih jaslica. Na ulazu franjevačkog samostana pročitali smo glagoljski natpis MIR i DOBRO pa u tišini arheološkog, etnografskog i prirodoslovnog te sakralnog muzeja razgledavali zanimljive stare predmete, prva plovila, stare novčanice, krčke narodne nošnje, čudne životinje, zbirku leptira, kristala i minerala, stare knjige na glagoljici i crkvene predmete. Samostanska knjižnica s 30 000 naslova čuva i dvije inkunabule tiskane glagoljicom. Brodićem smo se vratili u Punat i pola sata slobodnoga vremena iskoristili za ugodnu šetnju i sladoled.
Zadnja destinacija na povratku bio je Omišalj. Tamo smo obišli središnji trg Placu, zvonik crkve Marijina Uznesenja gdje iznad ulaza glagoljski natpis iz 15. st. pisan uglatom glagoljicom svjedoči o gradnji zvonika i navodi njegove graditelje. Pokraj zvonika nalazi se trobrodna romanička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 13.st. s rozetom i uklesan glagoljski natpis iz 1405.g.u kojem se navodi graditelj prozora majstor Sinog. Prolazeći uskim uličicama Omišlja stigli smo do vidikovca s prekrasnim pogledom na more i grad Rijeku u Kvarnerskom zaljevu.
Nakon ugodne vožnje uz pjesmu brzo smo stigli u Viškovo s novim znanjem o našoj glagoljskoj baštini i puno lijepih uspomena na ovaj sunčan listopadski dan.
Katja Katić, 6.a
