LORENA IZ 3.B KNJIŽNICI LEKTIRE DARUJE (i sama u tome nije)
Nije lako raditi i održavati knjižni fond u knjižnici škole kao što je naša. 900 i ohoho malih korisnika (ako „velike“, tj. djelatnike ne računamo), na svakojake načine barata lektirnim knjigama. Jako često se lektire vrate u knjižnicu s razvaljenim koricama, dobrano išaranim stranicama, ponekad mokre od tko zna koje tekućine, ponekad s kojom stranicom manje, izgrižene od oštrih psećih sjekutića čak…
Onda se dogodi dan kada u knjižnicu uđe Lorena iz 3.b i kao sunce poslije kiše osvijetli tužno nebo iznad glave školske knjižničarke. Lorena je prekrasna cura, pristojna, ljubazna, nasmijana, zrači pozitivom. Vjerujem da je takva jer voli knjige i čitanje, a voli i školsku knjižnicu i to pokazuje na najbolji mogući način. Zajedno s roditeljima darovala je knjižnici sedam (7!!!) lektirnih naslova za 3. razred, glanc novih, direktno s polica knjižare na police naše knjižnice! Razveselila je knjižničarku, ali i sve male korisnike knjižnice, sadašnje i buduće trećaše. Prekrasna gesta kojom Lorena i njezini roditelji pokazuju kako se razvija i njeguje solidarnost, prijateljstvo među vršnjacima te ljubav prema knjižnici i čitanju. Ponekad je potrebno tako malo da budeš tako velik! Od srca hvala mami i tati Knezović i našoj maloj donatorici Loreni.
Srećom, Lorena u svojoj dobroti nije sama. Tijekom 2. polugodišta ove školske godine knjižnicu su darovima razveselili još neki učenici i učitelji. Naslove obvezne i slobodne lektire poklonili su nam: učiteljica Dunja, profesorica Milana, Tijana iz 7.e, Manuela iz 6.b, Gabriela i Ira iz 5.e i super Adam iz 1.b (plus mama Iva:). Školske knjižnice pripadaju pod dva ministarstva – Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ovi prvi ne daju ništa, a drugi nas se sjete jednom godišnje s novčanim iznosom koji je jedva dovoljan za pokrpati rupe u fondu. Knjižnice ne mogu živjeti bez knjiga zato HVALA našim dobrim donatorima što misle na svoju knjižnicu i njene brojne korisnike. Pusa od svih knjigoljubaca s „nosom među koricama“ uz misao T.S. Eliota, jednog od velikana europskog pjesništva 20. stoljeća: „Samo postojanje knjižnica pruža nam najbolji dokaz da možda još uvijek postoji nada za budućnost čovjeka!“
Jasminka Bertović, školska knjižničarka
