preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-Dnevnik

Brojač posjeta
 
Vijesti

Božić i zimski blagdani

Pred nama je vrijeme darivanja, čestitanja, zajedničkog blagovanja i druženja. Nema nastave i obaveza, osobito za one koji su bili marljivi proteklih mjeseci.

U školu se vraćamo u ponedjeljak 16. siječnja i to:
- 2., 4., 6. i 8. razredi nastavu imaju ujutro, 
- 1., 3., 5. i 7. razredi nastavu imaju popodne,

Radostan Božić, vesele blagdane i školske praznike želi vam ravnatelj, učiteljsko vijeće i ostali djelatnici škole.


Svi znamo da je Božić  proslava Kristovog rođenja i događaj koji kod  kršćana budi i izražava želju da se Mali Bog rodi u srcu svakog vjernika.
Riječ Božić u hrvatskom jeziku je umanjenica  riječi Bog. Označava blagdan na koji se rodio mali Bog – Isus, Božić.
Engleska riječ Christmas skraćenica je sintagme Christ’s mass, Kristova misa.
U ostalim svjetskim jezicima Božić se veže uz rođenje – Navidad, španjolski; Natal , portugalski; i Noël, francuski.
Božićno vrijeme za kršćane je vrijeme jačanja vjere, darivanja i sjećnja. No, Božić je  slavlje i radost  ljudima  koji pripadaju drugim religijama i svjetonazorima.
Svaka obitelj koja slavi Božić ima i svoje vlastite običaje, od kojih su neki univerzalni, a neki unikatni i specifični za pojedina područja.
Još u  srednjem vijeku razvio se običaj korištenja jelke koja je simbolizirala Drvo spoznaje dobra i zla iz biblijske pripovijesti o Adamu i Evi. Jelka se ukrašavala jabukama i postala je  iznimno popularna u Njemačkoj. Doseljenici su odlučili nastaviti taj običaj u Sjevernoj Americi u 17. st. Mnogi su za ukrase koristili božikovinu, imelu i bršljan.
Kićenja božićnog drvca postalo je popularno kad je suprug kraljice Viktorije, princ Albert, podrijetlom Nijemac, donio božićno drvce u dvorac Windsor 1846. godine. Gravura na kojoj je prikazan kraljevski par s djecom ispred božićnog drvca postala je vrlo omiljena širom Engleske i SAD –a.
Običaj električnih lampica započeo je 1890-ih. Sve otad, lampice su  neizostavan detalj božićnih ukrasa.
Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. st., uglavnom utjecajem njemačke tradicije. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, te posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene  od drveta.
Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan  te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se suho meso, razne pečenke, kruh, hladetina, sarma i brojna druga jela.
Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se darivalo. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku.

Vesna Drmić, vjeroučiteljica


Read more: https://geek.hr/znanost/clanak/sve-o-bozicu/#ixzz4TTLj4F45



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Milana Jakšić   datum: 22. 12. 2016.

Tražilica

Kalendar
« Prosinac 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Korisni linkovi




preskoči na navigaciju