Produženo bablje ljeto omogućilo je učenicima šestih razreda OŠ “Sveti Matej” prekrasan dan za upoznavanje spomenika rane hrvatske pismenosti na hrvatskom jeziku i glagoljici. Nakon učenja teorije i savladavanja glagoljičnih slova pošli smo na terensku nastavu na otok Krk 19. listopada 2022. Ni kvar jednog autobusa nije mogao utjecati na dobro raspoloženje izletnika.           

Prva stanica nam je bila grad Krk. U laganoj šetnji razgledali smo  gradska vrata,  vijećnicu, glavni trg Velu placu s bogato ukrašenim zdencem i Malu placu na križanju glavnih ulica rimskog Krka karda i dekumane te  zidine Frankopanskoga kaštela. Zaustavili smo se u uskoj uličici da bismo upoznali jedan od prvih epigrafskih spomenika na glagoljici Krčki natpis iz 11. stoljeća na zidu stubišta kanoničke kuće. Natpis spominje podizanje danas nepoznate građevine benediktinaca glagoljaša, njihova opata i tri stara hrvatska imena: Dobroslav, Radonja i Rugota.                                                                   

Druga stanica nam je bilo glagoljaško središte Vrbnik gdje nas je u župnom uredu dočekao vrbnički župnik Ivan Brnić i pokazao nam dobro čuvane najstarije rukopisne liturgijske knjige: Prvi vrbnički misal iz 1456. na pergameni (životinjskoj koži) koji ima 512 stranica ukrašenih inicijalima crvene boje i Prvi vrbnički brevijar iz 14. st. Ispričao nam je kako je jedna stranica Drugog vrbničkog misala iz 1462. ukradena i odnesena u SAD. Nakon zanimljivog predavanja o glagoljskim knjigama neprocjenjive vrijednosti prošetali smo vrbničkim ulicama i trgovima te se provukli kroz najužu ulicu Klančić široku samo 43 cm.           

Treća stanica nam je bio Jurandvor gdje se čuva “dragi kamen hrvatske pismenosti” u crkvi sv. Lucije kao lijeva oltarna pregrada. Vidjeli smo kopiju Bašćanske ploče, najvažnijeg cjelovito sačuvanog spomenika hrvatske pismenosti s kraja 11. st.  Saznali smo da je tekst u trinaest redaka darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira kojom je benediktincima darovao posjed za gradnju crkve sv. Lucije. Pisali su ju opati Držiha i Dobrovit , a prvi put ime kralja Zvonimira zapisano je na hrvatskom. Pisana je glagoljicom  koja odražava prijelaz oble u uglatu te sadržava neka latinična i ćirilična slova. Original se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Pretpostavlja se da je postojala i desna oltarna pregrada koja nedostaje.                                                 

Četvrta i posljednja stanica nam je bila Baška. Vozeći se, uočavali smo nekoliko velikih kamenih skulptura glagoljskih slova na Bašćanskoj stazi glagoljice. Prošetali smo ulicama vjetrovite Baške, a neki su učenici posjetili akvarij.
Veseli i radosni, s malo  više znanja, vratili smo se na Milihovo oko šest sati popodne gdje su nas dočekali naši nestrpljivi roditelji.          Fotogalerija

Sara Šokić 6.b